ZAVOD ZA RADIOLOGIJU KLINIČKOG CENTRA BANJA LUKA

Home
ZAPOSLENI
APARATI
PRETRAGE
ZA PACIJENTE
ZA STUDENTE
GALERIJA
PRESS
SARADNJA
LINKOVI

SAVJETI ZA PACIJENTE

 

 

O kompjuteriziranoj tomografiji ( KT ) i priprema za pregled

O magnetnoj rezonanci 

O ultrazvuku i priprema za ultrazvučni pregled

O radiološkoj gastroduodenografiji ( RTG EGD )  i priprema za pregled

O irigografiji i priprema za pregled

O intravenskoj  urografija  ili pijelografiji ( IVU ili IVP ) i priprema za pregled

O holangiografiji i priprema za pregled

O mijelografiji i priprema za pregled

O mamografiji i priprema za pregled

O angiografiji i priprema za pregled

Klasične radiološke pretrage

 

 

 

Kompjuterizirana tomografija - KT

Kompjuterizirana tomografija (skraćeno KT) je specijalni tip aparata sa X zracima koji stvara posebnu sliku unutrašnjosti tijela. Skener za  KT je u mogućnosti da, pomoću X zraka, pravi slike slojeva pojedinih organa od interesa.  

CT  je radiološka metoda kojom se mogu vršiti ispitivanja gotovo svih organa : lobanje i mozga , grudnog koša , abdomena , male karlice i ekstremiteta.

Tokom pregleda pacijent  obično leži na leđima.  U toku samog skeniranja, vrlo je važno zadržati dah na zadanu komandu koja se čuje sa zvučnika. Također treba znati da je, u toku pregleda, pacijent potpuno sam u prostoriji, ali radiolog i tehničar kontinuirano prate pacijenta kroz opservacioni prozor i bolesnik može sa njima razgovarati preko interkoma.
CT pregled traje obično 5- 10 minuta a samo izlaganje zračenju 10-30 sekundi.

Ponekad su za zadovoljavajuće snimke  potrebna i kontrastna sredstva koja se pacijentu daju u venu , rektum ili ih on pije.

Preporučuje se  izbjegavati hranu i piće neposredno prije pregleda.

 

 

Magnetna rezonanca  

 

Aprat za magnetnu rezonancu   koristi  snažna magnetna polja i radio talase umjesto x-zraka  za dobijanje jasne i detaljne slike različitih unutrašnjih  organa i tkiva .

Aparat za magnetnu rezonancu  je cilindrični magnet  u kome pacijent mora ležati sasvim  mirno nekoliko minuta . Pretraga je bezbolna  ali  pojedine osobe mogu  osjetiti strah od zatvorenog prostora – klaustrofobiju. Za vreme pregleda  pacijent  je potpuno sam u prostoriji, ali radiolog i tehničar kontinuirano prate pacijenta kroz opservacioni prozor i bolesnik može sa njima razgovarati preko interkoma. Zavisno od pretrage , pregled može trajati   15 do  45 min a neke detaljnije studije i duže.  Ponekad se daju intravenska kontrasna sredstva da bi se dobili bolji  rezultati pretrage

Zbog  primjene jakog magnetnog polja koje privlači metalne predmete pacijenti će biti pitani da li imaju :  pejsmejker ili vještačku srčanu valvulu , gelere , projektile iz vatrenog oružja,  metalne hirurške koštane  fiksatore kao što su zavrtnji, pločice , klinovi itd .

Ovi metali mogu onemogućiti pregled . Prilikom snimanja na MR  ne preporučuje se da nošenje šminke  koja često sadrži metalne  okside . Pacijenti će biti zamoljeni da uklone sve metalne predmete sa svog tijela i odjeće : nakit , naočale ,sat, naušnice itd.

Prije pregleda pacijent će biti zamoljen da popuni upitnik o svim   pitanjima  važnim za pregled. Obrazac možete skinuti sa ovog sajta  .

 

Ultrazvuk

 

Ultrazvuk je brza i bezbolna metoda ispitivanja . Ultrazvuk je zvuk frekvencije više od one koju ljudsko uho može čuti ( iznad 20 kHz). U medicinskoj dijagnostici koristi se ultrazvuk frekvencija između 2-10 MHz.
 Ultrazvučni izvori emitiraju ultrazvučne talase određene frekvencije koji se reflektuju od tkiva i potom detektuju preko detektora. Oni se poslije matematički obrade u kompjuteru i ponovo pretvaraju informacije koje onda dobijemo u obliku slike. Ultrazvuk se još drugačije naziva ultrasonografija ili ehosonografija.

Kod pregleda organa abdomena, potrebno je da pacijent dođe na ultrazvučni pregled natašte, jer će na taj način biti lakši i jasniji prikaz žučne kese i pankreasa.

Kod pregleda organa male zdjelice, pacijenti moraju imati punu mokraćnu bešiku , jer na taj način omogućavaju bolji prikaz same mokraćne bešike, prostate, vezikule seminalis, a kod žena i djevojčica materice i jajnika. Također se ljekaru treba napomenuti ako je pacijent unazad četiri dana radio neku kontrastnu metodu (kao što je irigografija).

 

 

 Radiološka ezofagogastroduodenografija - RTG EGD

 

RTG EGD ( pregled ezofagusa , gastera , duodenuma ) je radiološka metoda kojom ispitujemo jednjak i želudac i početni dio tankog crijeva . Neophodno je da pacijent na pregled dođe natašte  ( ne smije ništa piti niti jesti poslije ponoći). Na početku pregleda pacijent će biti zamoljen da pije rastvor barijum sulfata , koji oblaže probavne organe i na taj način omogućava  prikaz  na rendgenskom filmu. Radiolog posmatra kretanje barijuma na televizijskom monitoru  postavljajući pacijenta u  različite položaje .

Sam pregled traje  od 30 min pa do 2 sata zavisno od toga da li se posmatra  samo  jednjak i želudac  ili se prate i posmatraju i crijeva.

Pregled je bezbolan.

 

Irigografija

 

Irigografija je radiološka metoda kojom se ispituje debelo crijevo .

Pacijent mora doći na pregled  natašte a dan uoči pregleda mora uzeti sredstvo za čišćenje crijeva  kako bi se dobio jasniji prikaz crijeva i okolnog tkiva.

U  toku pregleda se rastvor barijum sulfata ubrizgava klizmom  u rektum pacijenta .

Sama procedura može biti neugodna ali nije bolna. Nakon  davanja klizme radiolog posmatra i povremeno snima tok barija. Nakon klizme barija potrebno je da se u rektum ubrizga i izvjesna količina vazduha kako bi  se dobio još bolji prikaz debelog crijeva.

Prilikom pregleda pacijent će zauzimati različite položaje na radiološkom stolu na osnovu instrukcija koje će mu davati radiolog.

 

Intravenska urografija  ili pijelografija - IVU ili IVP

 

IVU ili IVP  ( intravenska urografija  ili pijelografija ) je radiološka metoda kojom se ispituje mokraćni sistem - bubrezi , mokraćovodi i mokraćna bešika . Pretragom dobijamo uvid u funkciju bubrega , prisustvo kamenja u mokraćnom sistemu kao i uvid u tok mokraće od bubrega preko mokraćovoda do mokraćne bešike.

Da bi se tokom pretrage  bolje uočile strukture urotrakta  , pacijent se treba  dijetom adekvatno pripremiti kako bi se očistila crijeva od sadržaja kao i gasnih kolekcija .

Priprema počinje 3 dana prije zakazanog pregleda na slijedeći način :  Prva 2 dana uzimati 2 x 1 tabletu DULKOLAKS-a  uz dijetalni način ishrane.                                                                    

                  NE UZIMATI SLJEDEĆE NAMIRNICE :  

pasulj, kupus , pečeno i suho meso , mlijeko i mliječne proizvode , voće i povrće koje sadrži celulozu i nadima.     Dan prije pregleda ujutru popiti 2 tablete Dulkolaks-a , a za večeru pojesti puru na vodi bez dodataka. Sa sobom obavezno ponijeti slijedeće nalaze : urea , UZV  i nalaz urologa .

Da bi se ispitao mokraćni sistem neophodno je u venu ubrizgati kontrastno sredstvo.

Tokom pretrage periodično se vrše snimanja .Sama pretraga traje u prosjeku  45 minuta  a po potrebi se može produžiti i nekoliko sati.

Ponekad standardni snimci ne obezbeđuju uvijek optimalan prikaz  bubrega ili pacijenti dođu nepripremljeni tako da crijevni sadržaj ili gasne kolekcije prekrivaju bubrege pa se pregled mora dopuniti tzv. tomografskim snimcima.  

 

 

Holangiografija   

 

Holangiografija je radiološka metoda kojom se ispituje žučna kesa i žučni vodovi.  Podrazumjeva upotrebu kontrastnih sredstava koji se ubrizgavaju u venu . Nakon ubrizgavanja, pacijent obično leži na desnom boku dok se žučna kesica ne ispuni kontrastnim sredstvom .  Na komandu radiologa  pacijent  će zauzeti određeni položaj  a žučna kesa se snima . 

 Da bi se tokom pretrage  bolje uočile moguće patološke promjene pacijent se treba posebno pripremiti.Dan uoči pregleda za ručak pojesti masniji obrok i preskočiti večeru. Ujutru doći natašte ( prazan stomak ).

 

 

Mijelografija

 

Mijelografija je radiološka metoda kojom se posmatra kičmena moždina i korjenovi živaca i omogućava tačnu dijagnozu i lokalizaciju intraspinalnog  patološkog procesa.

Metoda podrazumjeva upotrebu kontrastnih sredstava koja se u prostor kičmenog stuba ubrizgavaju pomoću posebnih igala . Igla se plasira između pršljenova u donjem (lumbalnom ) dijelu  kičmenog stuba u visini L3-L4 , L4-L5 ili L5- S1 pršljena,  u području gdje nema kičmene moždine i korjenova spinalnih živaca . Kroz iglu se u kičmeni prostor ubrizgava kontrasno sredstvo a zatim se snima prikazana kičmena moždina i korjenovi živaca . Pacijent na zahtijev radiologa na rendgen stolu zauzima određene položaje .

Zahvat je bezbolan.  

 

 

 

 

Mamografija

 

Mamografija je rendgenska tehnika namjenjena  ispitivanju dojki.Dojka se postavi na film i pažljivo komprimuje jer je snažna kompresija dojki tokom mamografije izuzetno važna u cilju dobijanja slike zadovoljavajućeg  kvaliteta. Kompresija, iako neugodna , značajno poboljšava vidljivost različitih patoloških procesa.

Mamografija kao skrining  metoda ( metoda brze provjere)  je nezamjenljiva u ranom otkrivanju  karcinoma  dojke .

 

Angiografija

 

Angiografija je radiološka metoda kojom ispitujemo krvne sudove . Pregled se radi isključivo bolničkim pacijentima .Sama metoda podrazumjeva upotrebu kontrastnih sredstava koja se u odgovarajući krvni sud ubrizgavaju pomoću posebnih igala i katetera.

Primjenjuje se Seldinger- ova tehnika kateterizacije krvnog suda.  Iglom se punktira femoralna arterija ili vena u preponskoj regiji nakon lokalne anestezije. Zatim se kroz iglu u krvni sud uvodi posebna fleksibilna žica koja  se uvodi do odgovarajućeg krvnog suda . Igla se zatim izvuče iz krvnog suda preko   žice,   koja ostaje u krvnom sudu .   Mjesto uboda se proširi pomoću kratkog katetera – dilatatatora koji se u krvni uvodi preko žice. Ukoliko se posmatraju krvni sudovi noge žica se izvuče a kroz dilatator se ubrizgava kontrastno sredstvo . Tok kontrastnog sredstva se prati na monitoru i serijski snima.

 Ukoliko je potrebno prikazati udaljenije krvne sudove , nakon širenja mjesta uboda dilatator se izvlači a preko žice se u krvni sud uvlači poseban  fleksibilni kateter . Kateter se uvodi do odgovarajućeg krvnog suda a žica se izvlači . Kroz kateter se zatim ubrizgava kontrasno sredstvo a prikazani krvni sudovi se posmatraju na monitoru i serijski snimaju.

Nakon pregleda izvlače se i žica i kateter a radiolog  desetak minuta prstima snažno komprimuje mjesto uboda.

  Pregled je bezbolan i pacijenti ga  dobro podnose a zavisno od  vrste pretrage i stanja na krvnim sudovima traje 15 minuta do 1 sata. Samo izlaganje zračenju traje maksimalno par minuta.

Radiolog i tehničar su stalno sa pacijentom .

 

 

 

Klasična radiografija

U zavodu se radi i klasične  radiološke pretrage  ( snimanje pluća ,  sinusa , lobanje , kičme i drugih   kostiju , ...) za koje nije potrebna posebna priprema . Prilikom snimanja pratiti uputstva dežurnog tehničara.

 

 

 

1